Tema TTIP ( Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja) rijetko je prisutna u našim medijima. Još rjeðe se moglo èuti – proèitati što o tome misle naše stranke. Prvi puta o tome su se morale oèitovati u sklopu rasprave i Interpelaciji o radu Vlade na tu temu. Kako bi javnost mogla imati uvid u te stavove objavljujem neautorizirani tekst fonogram saborske rasprave.

Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske u svezi s njezinom ulogom u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Amerièkih država o sklapanju partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja ( srijeda, 1. srpnja 2015.)

Tema TTIP ( Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja) rijetko je prisutna u našim medijima. Još rjeðe se moglo èuti – proèitati što o tome misle naše stranke. Prvi puta o tome su se morale oèitovati u sklopu rasprave i Interpelaciji o radu Vlade na tu temu. Kako bi javnost mogla imati uvid u te stavove objavljujem neautorizirani tekst fonogram saborske rasprave.

Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske u svezi s njezinom ulogom u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Amerièkih država o sklapanju partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja ( srijeda, 1. srpnja 2015.)

Tema TTIP ( Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja) rijetko je prisutna u našim medijima. Još rjeðe se moglo èuti – proèitati što o tome misle naše stranke. Prvi puta o tome su se morale oèitovati u sklopu rasprave i Interpelaciji o radu Vlade na tu temu. Kako bi javnost mogla imati uvid u te stavove objavljujem neautorizirani tekst fonogram saborske rasprave.

Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske u svezi s njezinom ulogom u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Amerièkih država o sklapanju partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja ( srijeda, 1. srpnja 2015.)

Valuta ili važenje predstavlja skup zakonskih odredbi kojima se propisuje što je zakonsko i definitivno sredstvo plaæanja u nekoj državi. Prema tome, novac u nekoj državi je sastavno obilježje njenog suvereniteta, napose monetarnog. Buduæi da država odreðuje što æe biti novac na njenom podruèju, to znaèi da druge (tuðe) valute ne mogu biti zakonsko i definitivno sredstvo plaæanja u službenom prometu, odnosno novèanim transakcijama. Svaka druga praksa predstavlja negiranje zakona i države, odnosno narušavanje njene monetarne suverenosti.

Krajem prošle godine u Saboru je u raspravi (prvo èitanje) bilo pet prijedloga moguæih izmjena i dopuna zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor. Suština predloženih promjena bila je uvoðenje preferencijalnog glasa ili glasova.

Neæu dati glas ni jednom kandidatu èiji program izlazi izvan okvira ovlasti predsjednika utvrðenih u Ustavu RH. Naroèito ne onima koji ne pojasne korištenje svojih ovlasti iz èlanaka Ustava:
Èl. 87.
Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.

4. prosinca 2014.
I 2008. kada je Hrvatska uvodila model javno-privatnog partnerstva bio sam protiv modela javno-privatnog partnerstva i ostajem protiv modela javno-privatnog partnerstva. Tada sam rekao i sada ponavljam: javno-privatno partnerstvo znaèi javni novac ili novac javni, profit privatni i ništa drugo. Toèno je da investicije kroz model javno-privatnog partnerstva kao investicije nisu skuplje ili veæe nego da se ide kroz vlastita sredstva ili zaduženja. Ali je kasniji trošak veæi nego da je bila vlastita investicija. Zašto? Privatni partner, s kim god da ulazi u partnerstvo, opæinom, gradom, županijom ili državom, planira dobit. Koliko? Što su mu parametri? Dobit mora biti veæa od kamate jer æe inaèe kroz ulaganje kapitala u financijsku industriju, kroz kamatu zaraditi isto. U javno-privatnom partnerstvu želi ostvariti veæu dobit no što je kamata. I samo oni koji su bili sigurni da æe ostvariti veæu dobit no što je kamata su ulazili u te projekte. I u sve dosada koje postoje. Danas je kamata u Hrvatskoj izmeðu 5 i 6%. Svi oni planiraju dobit 7, 8, 9 ako mogu i više posto. I zato je model skuplji nego izravno ulaganje.

4. prosinca 2014.
Ja sam stanku zatražio zbog toèke dnevnog reda koja se zove Lista kandidata za izbor èetiri èlana Programskog vijeæa HRT-a.Vrlo èesto i u ovoj sabornici javnim istupima žalimo se, prigovaramo na srušeni dignitet i ugled Hrvatskog sabora u javnosti, meðu graðanima Republike Hrvatske i razloge takvom stanju tražili smo svugdje, samo ne meðu sobom. Na dnevnom redu je rasprava o kandidatima za Programsko vijeæe HRT-a, a raspravljamo se o svemu samo ne o kandidatima. Samo ne o kandidatima.

Kolegice potpredsjednice, kolegice i kolege zastupnici, gospodine potpredsjednièe, ministri, suradnici. Eto, oborili smo rekord, drugi klub po redu u raspravi uspio je doæi u pola 2 na red, to je vrhunac u radu. Kaže premijer, vjerujte nam na rijeè proraèun je održiv i realan. Da bi vjerovao na rijeè o održivosti i realnosti proraèuna potrebno je usporediti dosadašnje realne makroekonomske procjene Vlade, odnosno predlagatelje toga proraèuna. I nakon što sam to uèinio, konstatiram gospodo iz Vlade da imate ozbiljnih problema ili s kristalnom kuglom ili se oslanjate na onih 7 mršavih i 7 debelih krava.

Poštovani gospodine potpredsjednièe, kolegice i kolege.
Veæina ovih koji su dosada raspravljali o ovom prijedlogu zakona s pravom su zapravo raspravljali o paketu zakona. I ovaj o regionalnom razvoju i onaj koji slijedi o financiranju lokalne, regionalne samouprave ili one koje smo veæ raspravljali o porezu na dohodak koji za svoje posljedice ima mijenjanje i to jako veliku promjenu u fiskalnim kapacitetima lokalne samouprave.
Ja u svojoj raspravi neæu krenuti s lokalpatriotskog nivoa i nijednu opæinu ni grad ni županiju uzimati kao primjer jer je pod navodnike "moja" ili "tuða". Bavit æu se cjelinom, nadležnosti i financiranje lokalne samouprave i mislim da je upravo u ovom trenutku sazrelo vrijeme da ustvrdimo da pitanje obveza ili ovlasti lokalne samouprave u Hrvatskoj u ni u kom sluèaju ne odgovara ni ovim fiskalnim kapacitetima. To je kolega Liniæ maloprije rekao, zbog toga što je suština financiranja kad je u pitanju porezni sustav okrenuta prema porezu na dohodak.